„Mišljenja smo da gusle kao gudački instrumenat zaslužuju veću  pažnju“

Gusle, kao jedan od najstarijih gudačkih instrumenata na ovim prostorima, deo su kulturnog nasleđa koji zaslužuje pažnju i negovanje. Upravo iz tog razloga u Prijepolju deluje udruženje guslara, koje od prošle godine nosi ime „Radiša Tomašević“, posvećeno očuvanju epske poezije, narodnog stvaralaštva i guslarske tradicije.

Od osnivanja do danas

Udruženje guslara u Prijepolju postoji još od osamdesetih godina prošlog veka, kada je osnovano pod nazivom „Sreten Vukosavljević“, u čast poznatog publiciste, profesora i sociologa sa ovih prostora. Godine 2003. preimenovano je u „Mileševa“, po blagoslovu episkopa Filareta, a sve do 2024. godine delovalo je u sklopu kulturnih sekcija Doma kulture Prijepolje i izvorne grupe „Jabuka“.

Međutim, sredinom 2024. godine, inicijativni odbor i grupa poštovalaca gusala odlučili su da osnuju posebno udruženje kao pravni subjekat. Tada je doneta odluka da udruženje ponese ime „Radiša Tomašević“, po znamenitom Prijepoljcu koji je svojim delovanjem i podrškom dao nemerljiv doprinos očuvanju guslarske i kulturne tradicije. Odluka je doneta posthumno, uz saglasnost njegove porodice.

„Na skupštini u oktobru prošle godine zvanično smo formirali društvo guslara Prijepolje pod tim nazivom“, objašnjava Dragan Vasojević, predsednik upravnog odbora.

Prva skupština održana je u januaru ove godine, kada su usvojeni osnovni akti – statut, poslovnik o radu i akt o osnivanju, a izabrani su i organi upravljanja.

Gusle kao čuvar nacionalnog identiteta

Gusle su, zajedno sa kolom i slavom, deo nematerijalne kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a.

„Mišljenja smo da gusle kao gudački instrument zaslužuju pažnju, jer kroz epsko pevanje i kazivanje istorije srpskog naroda osvetljavaju njegovu vekovnu borbu za opstanak na ovom prostoru. Naša vizija nije u promovisanja isključivo nacionalne pripadnosti, već u očuvanju kulturne baštine i istorijske tradicije srpskog naroda“, ističe Vasojević.

Savremeni guslari i dalje neguju tradicionalni način guslanja, ali su uneli i određene modernije izraze, bez narušavanja izvornog karaktera ovog muzičkog oblika. Udruženje iz Prijepolja sarađuje sa guslarskim društvima u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori. Nedavno su učestvovali na Svetosavskoj akademiji u Kraljevu, na poziv guslarskog društva „Karađorđe“.

Škola gusala i rad sa mladima

Jedan od najvažnijih ciljeva udruženja jeste edukacija mladih. Ranije je postojala škola guslanja, a sada je ponovo pokrenuta inicijativa da jedan od poznavaoca gusala, Sandžić, preuzme vođenje ove škole u saradnji sa Domom kulture. Cilj je privući mlade ljude i obučiti ih veštini guslanja, kako bi se osigurala budućnost ove tradicije.

„Ranije je publiku guslarskih manifestacija činila uglavnom starija populacija, ali sada primećujemo sve veće interesovanje mladih, što nam daje nadu da će gusle opstati i u modernom dobu“, kaže Vasojević.

Manifestacije i nastupi

Udruženje je organizator dve značajne manifestacije u Domu kulture „Besmrtnici“ koja je posvećena mladim ljudima koji su izgubili živote u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije. Održava se 21. Februara u 19 časova, a guslarsko veče u čast Radiše Tomaševića zakazano za 21. april, uz učešće guslara iz Srbije, Republike Srpske i Crne Gore.

Pored toga, udruženje redovno učestvuje na regionalnim i republičkim takmičenjima, a Prijepolje je već dva puta bilo domaćin festivala guslara Srbije i srpskih zemalja – 1995. i pre nekoliko godina.

Izazovi i budućnost

Najveći izazov u očuvanju guslarske tradicije su finansije. Udruženje se oslanja na donacije privrednika, pojedinaca, kao i podršku Ministarstva kulture i opštine.

„Država i kulturne institucije pružaju podršku guslarstvu, ali smatramo da bi ta podrška mogla biti veća. Guslanje i epska poezija imaju veliku vrednost jer neguju istoriju, identitet i kulturno nasleđe jednog naroda“, naglašava Vasojević.

Iako su izazovi brojni, članovi udruženja su optimistični. Kroz edukaciju, manifestacije i saradnju sa mladima, veruju da će uspeti da sačuvaju guslarsku tradiciju i učine je dostupnom novim generacijama.

Anja Puzović

Podelite tekst: