Na Okruglom stolu u Domu kulture: „IDENTITET JE SLOŽENA STVAR“

  17 Oktobar 2018

U okviru projekta „Promocija bošnjačke kulturne baštine i božnjačkog kulturnog identiteta“, koji je podržalo Ministarstvo za kulturu i informisanje razgovaralo se o kulturnom identitetu Bošnjaka Prijepolja i okolnih sredina

U okviru programa kulturnih delatnosti nacionalnih manjina u prijepoljskom Domu kulture pokrenut je projekat „Promocija bošnjačke kulturne baštine i bošnjačkog kulturnog identiteta“. Do sada akteri su se bavili istraživanjima koja obuhvataju tradicionalno muzičko i folklorno nasleđe ovoga kraja. Ovoga puta na okruglom stolu akcenata je stavaljen na bošnjački kulturni identitet i iskustva vezana, pre svega, za jezik i književnost.

Profesor dr. Husen Zvrko iz Sarajeva, govorio je o uticaju bosanskog jezika na formiranje kulturnog identiteta Bošnjaka. Svakako, kako je istaknuto u ovom naučnom osvrtu, da je „njegovanje jezičke posebnosti doprinijelo i posebnosti kulturnog identiteta“. Citirajući brojna istorijska dokumenta kroz vekove, profesor Zvrko je ukazao na genezu bosanskog jezika kroz istoriju i istorijske prilike.

-Jezik naroda je njegova duša, sredstvo za iskazivanje njegove vrijednosti. Na meternjem jeziku se mogu iskazati osjećanja, i bol i radost, najtananije misli, pa je jezik i mehlem za bošnjačku dušu. Sve počinje i završava u jeziku. Zato su jezik i kultura naroda neodvojivi i svaka kultura stvara jezik kakav joj treba. Sva stanja duša postaju primerena jeziku“, između ostalog apostrofirao je gost iz Sarajeva.

Dr. Jovan Ljuštanović, profesor u Novom Sadu, osvetlio je finese vezane za pripovedanja u ovim krajevima, narativima karakterističnim za selo i grad, navodeći i tipično čaršijske (prijepoljske)anegdote koje pripadaju i srpskoj i bošnjačkoj kulturi.

-Identitet je složena stvar. Može se uporediti sa „Rubikovom kockom“. Naime, pored nacionalnog, postoiji još mnoštvo identiteta:individualni, profesionalni, gradski, seoski, polni. Identitet je istoričan i dinamičan. Mi smo zajednice malih razlika i ja uživam u toj bliskosti. Ali upravo je ta činjenica da je reč o malim razlikama opasna jer idelogije pokušavaju ili da udalje te zajednice ili da ih spoje. I jedno i drugo je nasilje, istakao je Ljuštanović.

Hadija Džigal Kriještorac, diplomirani komparativista, govorila je o uticaju alhamijado književnosti na stvaranje bošnjačkog kulturenog identiteta, o malo poznatom u do skora i u naučnim krugovima malo obrađivanoj temi, o autorima koji su stvarali u nekadašnjem Novopazarskom sandžaku, pišući na arabici, a koji su mahom ostali nepoznati.

Dr. Nadir Dacić je još jednom istakao svoje teze o društvu Gajret koje je delovalo na ovim prostorima i kako je uticalo na bošnjački identitet, dok je dr. Branko Banović govorio o značaju Pljevalja kao administrativnog i kulturnog centra na stvaranju kulturnog identiteta Bošnjaka, pošto je reč o dugom periodu uticaja koji je stizao u ove krajeve iz razvijenog pljevaljskog šehera.

I.H.

 

Indira Hadžagić

Novinar nedeljnog lista "Polimlje".

Marketing

Baner oglasavanje

Vesti dana

Tag Cloud

MiniCalendar

Novembar 2018
NPUSČPS
123
45678910
11121314151617
18192021222324
252627282930

Kursna lista

 

Broj poseta sajta

2644765
Danas
Juče
Ove sedmice
Ovog meseca
Prošlog meseca
Ukupno
2229
2867
8049
57563
108739
2644765

Vaš IP: 54.226.209.201
2018-11-21 19:08