MOSTOVI I ĆUPRIJE (6): PJESME, IGRE, VJEROVANJA, PRIPOVIJEDANJA

  17 Oktobar 2018

Da li nepovratno nestaje veliko nematerijalno kulturno naslijeđe jer nema kome da se prenese? Samo kao „živo“ ono se može naći na listi nematerijalnog kulturenog naslijeđa. Istraživanja stručnjaka ukazuju da je neophodno više se pozabaviti ovim „blagom“ koje je sama „suština identiteta“ svake zajednice.

Često ima primjedbi da se nedovoljno radi na rasvjetljavanju nemetarijalnog kulturnog naslijeđa, posebno kad je riječ o institucijama kojima je i to u „opisu posla“, pogotovo kada je 2010.godine Srbija potpisala Konvenciju UNESK-a o zaštiti nematerijalnog kulturnog naslijeđa. Takođe se smatra da nedostaje bolja komunikacija među ustanovama, institucijama i udruženjima kako bi se što veći broj elemenata nematerijalne kulturne baštine sa područja Srbije našlo na nacionalnoj listi koja se formira ali i eventualno konkurisalo i za listu svjetske baštine. Svakako da nadležne stručne institucije najviše i mogu da pomognu kad je riječ o manjinskim zajednicama i njihovom naslijeđu. Putevi rasvjetljavanja tog naslijeđa su različiti, naučni radovi mogu poslužiti kao preporuka i prepoznavanje određenog elementa za koji bi, potom, zajednica mogla da se saglasi da je riječ o nečemu što je značajno za njen identitet i kroz uspostavljenu sistemsku proceduru predloži Komisiji za nacionalu listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa. Muzej u Prijepolju organizovao je tokom proteklih desetak godina opsežna multidisciplinarna naučna istraživanja kako bi se, eventulano, došlo do novih saznanja vezanih za ovo područje, odnosno Polimlje u širem smislu, iz oblasti istorije, etnologije, demografije, itd. Radovi eminentnih stručnjaka publikovani su u „Mileševskim zapisima“. Tako su istraživani i običaji, rituali, pripovijedanje, vjerovanja, muzičko naslijeđe koji obuhvataju širok dijapazon onoga što se definiše kao nematerijalno kulturno naslijeđe. Među tim naslijeđem je i ono koje pripada kulturi i tradiciji Bošnjaka. Ono što je bitno je da je to naslijeđe još uvjek živo, jer još ima onih koji ga pamte, njeguju i prenose. Zanimljivo je bilježenje humorističkog pripovijedanja u nekim selima Peštera ali i Sjenici koje je zabeležio profesor Jovan Ljuštanović. Ovdje su bitne priče i pričanja kao estetski fenomen, odnosno kao „forma s potencijalnom estetskom funkcijom koja se ostvaruje unutar usmenog kulturnog sinkretizma“. Te priče pričaju i Srbi i Bošnjaci. Ideju o „čaršijskoj anegdoti kao osobenoj podvrsti anegdote“ artikulisala je dr Ljiljana Pešikan-Ljuštanović na osnovu „ličnog uvida u jedan vid urbanog folklora koji živi u prijepoljskoj čaršiji“. Među pričama koje su veoma interesantne su one koje govore o „omahi“ kao tradiciji koja je vezana za Đurđevdan i njegovo obilježavanje i kod Srba i kod Bošnjaka. Priče su pune humora i dosjetki. Humorni sloj zauzima veoma važno mjesto u ovoj složenoj kulturnoj tradiciji.

Ih NKB 2

Dr Ivica Todorović, viši naučni saradnik Etnografskog institituta SANU, publikovao je istraživanja obavljena 2012.godine koja se odnose na mitsko-religijske predstave, s posebnim osvrtom na pitanje identiteta na Pešteru i okolnim oblastima. Vrlo zanimljive su priče o borbi sa „pešterskom aždajom“ i junakom koji ju je ubio i tako „spasao narod od njenog terora“. Za naučnika je, kako navodi, od posebnog značaja činjenica da su tokom istraživanja zabilježene različite verzije navedene mitske priče, pri čemu „različite verzije mita o borbi sa aždajom iz pešterskog jezera više ili manje neposredno naglašavaju relacije hrišćanstvo-islam“. Naime, u varijantama zabilježenim kod pravoslavnog stanovništva, kako piše dr Todorović, pobjednik nad aždahom zove se Đorđe, a u muslimanskim verzijama junak koji ubija aždahu zove se Alija Đerzelez, što „ukazuje na važnost identitetskog predznaka“. Pored „pešterske“ spominje se i „tutinska ala“.

MUZIKA I IGRE

Jedno od sveobuhvatnijih i zanimljivijih istraživanja vezano je za folklor odnosno tradicionalnu igru. Dr Olivera Vasić, profesor na Fakultetu muzičke umjetnosti u Beogradu obavila je istraživanja u 27 sela Peštera i u Sjenici. Kako se navodi „sporiji ekonomski razvoj Peštersko-sjeničke visoravni uslovio je duže očuvanje tradicionalnog načina života i mnogih pojava davno zaboravljenih u drugim područjima Srbije“. Tako je bilo i sa tradicionalnim igrama i pratnjom igara. Valja nepomenuti, kako stoji u ovom istražvanju, da se prvi pomeni naziva igara Peštersko-sjeničke visoravni nalaze u anketi Ministarstva prosvete NRSrbije koja je objavljena 1948.godine, a u kojoj se pominju 93 naziva igara. Najstariji igrački repertoar, koji je izvođen od kraja 19.vijeka do 1914.godine činile su, između ostalog i igre bratstveno kolo i kolanje. Bratstveno kolo izvodilo je jedno pleme, srodstvo ili fis, a pratnja je bila topot nogu na „egber“ ili pjesma ili udar bubnja (mehtera). U sklopu svadbenog obreda kolanja- igranja uz pratnju pjesme prilikom odvajanja djevojke od roda kod Bošnjaka, odnosno islamskog stanovništva ovog područja bilo je prisutno sva tri dana svadbe. Kada se meće „kna“, još jedan običaj karakterističan za Bošnjake , bivalo je to u srijedu, pjevalo se „Kreni kolo kolovođo“, u četvrtak se mlada prstenovala uz pjesmu „Rasla trava djetelina“,a u petak, kada su se veselile žene, izvodila se igra pauna („Paun pase, trava raste, paune moj, paune moj“). Igre su se izvodile uz pratnju instrumenata: klaneta i bubnja, odnosno mehtara, ćemana i tambura (karakteristično za Bošnjake). Prva harmonika u ovom kraju pojavila se tek 1918.godine ali tu „muziku“ niko nije znao da svira.Na žalost, najnovija istraživanja pokazala su da kazivači rado pjevaju i sviraju ali nerado igraju. Činjenica je, veli dr Olivera Vasić, da „nema kome da se prenese igračko umijeće jer mladi napuštaju mjesta ili nisu zainteresovani ili to nije ni društvena zajednica koja o tardiciji ne vodi računa“.

Ih NKB 1

Ono što je svakako zanimljivo su sakupljeni podaci o igračkoj i muzičkoj praksi stanovništva Polimlja na osnovu istraživanja koja su obavljana od 1970. do 2013.godine,na čemu je predano radila prof.dr Olivera Vasić. Zapažanja su veoma dragocjena jer se tradicionalna igra gubi kako na drugim, tako i na ovom području. Najčešće se može vidjeti na scenama ali „samozvani koreografi je prikazuju na sljedeći način: manji broj se trudi da očuva odlike igara, a mnogi jednostavno izmišljaju tradiciju i tako stvaraju lažnu sliku o naslijeđu“. Osamdesetih godina 20.vijeka još su važila mnoga tradicionalna pravila vezana za obrede i običaje u kojima su igre imale značajnu ulogu. Bili su to vašari i teferiči. U ovim zapisima, kao „živa“ spominje se i „skeja“, karakteristična igra Bošnjaka, koju još zovu i „a la turka“. I, zaista, prvobitni naziv koristio se sve do sredine četrdesetih godina 20.vijeka kada ga zamjenjuje naziv „skeja“, pretpostavlja se zbog prezimena svirača koji su najčešće svirali po ovim krajevima (Skejovići). Zabilježeno je da se igra i u prijepoljskom selu Gostunu.

JOŠ O PJEVANJU

Ono što mnogi Bošnjaci doživljavaju kao značajan i neodvojiv dio svog identiteta i nematerijalnog kulturnog naslijeđa je svakako sevdalinka. Zajednička karakteristika im je „poravno“ ili „istiha“ pjevanje. Po opisima mjesta i događaja sevdalinka je isključivo gradska ljubavna pjesma.

Ih6 NKB 3

Učiteljica Zora Brkić napravila je izbor „starih muslimanskih pjesama“ iz Nove Varoši i objavila ih 1900 godine u „Carigradskom glasniku“.

Miodrag Vasiljević je tridesetih godina 20.vijeka bilježio „sandžačke“ pjesme od učitelja Rista Marijanovića i njegove supruge Jelene, rodom iz Prijepolja ali je materijal nestao 1941.godine . No, on je nastavio rad poslije rata i 1953.godine objavio je knjigu „Narodne melodije iz Sandžaka“ prema Hamdiji Šahinpašiću.

Godine 1961. štampana je knjiga Zehba Pekušića „Narodne pjesme iz Sandžaka“. U Moskvi 1967. izdata je knjiga „Jugoslovenske narodne pjesme iz Sandžaka“ sa 300 sevdalinki i notnih zapisa Hamdije Šahinpašića ali je sačuvana samo jedna loša kopija.

Indira Hadžagić

Indira Hadžagić

Novinar nedeljnog lista "Polimlje".

Marketing

Baner oglasavanje

Vesti dana

Tag Cloud

MiniCalendar

Novembar 2018
NPUSČPS
123
45678910
11121314151617
18192021222324
252627282930

Kursna lista

 

Broj poseta sajta

2644796
Danas
Juče
Ove sedmice
Ovog meseca
Prošlog meseca
Ukupno
2260
2867
8080
57594
108739
2644796

Vaš IP: 54.226.209.201
2018-11-21 19:20